- Written by Učenički dom Split
- Published: 20 ruj. 2016

Meri Muše, ravnateljica Učeničkog doma Paola Di Rosa i Miljenka Galić, prof. - voditeljica Ljetne škole, pozdravljaju suidonike Skupa
U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, domaćin ovogodišnje Ljetne škole za odgajatelje, stručne suradnike i zdravstvene djelatnike učeničkih domova (od 29. do 31.08.2016.) bio je dubrovački Učenički dom Paola Di Rosa. Glavna tema koja se provlačila kroz sva predavanja i radionice: Temeljne kompetencije za cjeloživotno učenje. Kompetencije za cjeloživotno učenje su sklop znanja, vještina i sklonost učenju a potrebne su svakom pojedincu za osobni razvoj, uključivanje u društvo i zapošljavanje. Prema preporuci Europskog parlamenta radi se o osam ključnih kompetencija: komunikacija na materinjem jeziku, komunikacija na stranim jezicima, matematička kompetencija, digitalna kompetencija, učiti kako učiti, socijalna i građanska kompetencija, inicijativa i poduzetnost, kulturna svijest i izražavanje. Navedene kompetencije su važni ciljevi evropske obrazovne politike te ih članice Europske unije uvode u svoje nacionalne kurikulume. O navedenom su se mogla čuti vrlo zanimljiva i edukativna izlaganja od strane viših savjetnika Agencije za odgoj i obrazovanje i sveučilišnih profesora, poučna su bila iskustva od kolegica iz Republike Makedonije, dok smo se putem pedagoških radionica upoznavali sa primjerima dobre prakse. Rad na osvještavanju i razvijanju temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje poticaj je za primjenu stečenih znanja u radu sa učenicima naših domova, kako bismo sudjelovali u njihovom osposobljavanju i snalaženju u raznim životnim okolnostima. Pozdravne i uvodne riječi ovog stručnog skupa održale su Jadranka Žarković-Pečenković, prof. -ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, Miljenka Galić, prof. - viša savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanje, Ljubica Banović, prof. - predsjednica Udruge učeničkih domova RH, s. Meri Muše, prof. - ravnateljica Učeničkog doma Paola Di Rosa te Marijeta Hladilo - pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost i šport Dubrovačko-neretvanske županije.
Voditeljica ovog stručnog skupa, ujedno i viša savjetnica za odgajatelje i stručne suradnike (AZOO) Miljenka Galić, prof. i mr.sc. Majda Fajdetić su nas podučile o Jedinstvenom europskom modelu temeljnih kompetencija i profesionalnim znanjima i radnim kompetencijama koje su, prema Europskom savjetu u Lisabonu, 2006. godine navedene kao ključne za uspješan rast i napredovanje u društvu. Također su istaknule koliko je bitno podupirati ih u školama i učeničkim domovima. Prof. Galić je govorila i o važnosti timskog rada (TEAM = Together, Everybody, Acheves, More - definicija Mary Lou Retton) naglasivši da je tim grupa ljudi koja članovima omogućuje da rade zajedno i da svaki postigne više. Također je prezentirala uzroke i posljedice timske disfunkcionalnosti.
Profesor Pero Maldini, pročelnik Katedre za interkulturalnu komunikaciju - Sveučilište u Dubrovniku, izlagao je o reformi visokog obrazovanja (Bolonjskom procesu) i razvoju građanske kompetencije. Tako smo čuli da je reforma kod nas započela u Dubrovniku (2004./2005.), prije svih ostalih Sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Istaknuvši načela Bolonjskog procesa: autonomnost i nezavisnost, jedinstvo predavačkih i istraživačkih sloboda, humanistička tradicija, univerzalna znanja , multikulturalnost i međusobno prožimanje, kada je riječ o nedostacima primjene procesa kod nas, prof. Maldini je istaknuo: nezainteresiranost i nemotiviranost studenata (mladi ne žele razmišljati - "zašto naprezati mozak kada imamo sve na internetu", čemu doprinose i nastavnici koji zadaju učenje gradiva po sistemu - "naučiti od stranice br... do stranice br..."); problemi transformacije "3 + 2" koji utječe na pad kompetitivnosti jer prvostupnici nisu prepoznati; preveliko administrativno opterećenje i neusklađenost s potrebama tržišta rada. Po pitanju građanskog odgoja, prof. Maldini je istaknuo građanska prava, ali i obavezu aktivnog uključivanja u javni život zajednice: "Još je Aristotel nazivao "idiotesima" pasivne građane, a ako su građani neobrazovani onda su i manipulabilni." - naglasio je prof. Maldini. "Naš čovjek je sklon "busati se" po kafićima i pri tom biti potpuno neaktivan a ako netko ne uspije onda su svi drugi krivi... a zapravo javnost je danas agora (trg) i dužni smo sudjelovati a ne živjeti u svojim malim svjetovima jer se bojimo za svoj posao i sl. Narod je krajnje nezadovoljan ali ostaje doma, ne buni se pa se tako ni vlast ne boji zgriješiti. Umjesto da toj vlasti pušemo za vratom, mi ih puštamo da rade što hoće. Obrazovni sustav nas mora obrazovati za građansko djelovanje jer iz dijaloga nešto i proizađe, a iz monologa ništa. Deviza "tko nije s nama taj je protiv nas" je ostatak totalitarnog društva, naši političari su međusobni neprijatelji, ne uvažavaju se. I zato se ne smije propustiti politički obrazovati mlade - učiti ih demokraciji i toleranciji, u protivnom - kako će taj mladi čovjek doprinijeti boljem društvu? Jedna siromašna Hrvatska proizvodi kvalitetne kadrove koji odlaze zauvijek i koje onda koriste razvijene zemlje. Nema više onog pitanja - Što ćeš biti kada završiš? - već je nužan integrirani pristup cjeloživotnom učenju. Primjerice, u Belgiji plaća kaznu u iznosu od 500 eura onaj tko ne glasa na izborima, njihovi građani aktivno participiraju i znaju artikulirati svoje zahtjeve, osposobljeni su za aktivnu građansku ulogu. Građanski odgoj u RH nema formalnog okvira niti preporučenog europskog modela." - poučio nas je, između ostalog, prof. Maldivi koji je nakon predavanja odgovarao na pitanja sudionika. Interesantno je bilo jedno pitanje a još je zanimljiviji bio odgovor: "Koliko dugo je potrebno za promjenu takvog sklopa?" "Mojsiju je trebalo 40 godina da izvede Židove iz zemlje kanaanske. Kod nas nema linearnog napretka i rasta društva. Svi smo mi demokrati ali sa figom iza leđa. Deklarativno smo za demokraciju sve dok je ne trebamo početi živjeti. Primjerice, Englezi ne varaju, ne prepisuju, jer će ih prokazati da su "cheaters"-i (varalice),a kod nas se, primjerice, razne dozvole dobijaju po sistemu da se nazove poznanika i riješi stvar. Samo slobodni mogu donijeti slobodu." - završio je prof. Maldini i pobrao veliki aplauz. Predavanje na temu: Razvijanje jezično-komunikacijske kompetencije na materinjem jeziku imala je Mirela Barbaroša Šikić, prof. (AZOO). Govorila je o taksonomijskim značenjima riječi logos (riječ, um, duh), o materinskom jeziku koji više ili manje odudara od standardnog jezika te o jezičnim djelatnostima: govorenje, slušanje, čitanje, pisanje. Pojasnivši kako riječ "kompetencija" znači biti prikladan za nešto ili dolikovati nečemu, a kompetencije su sklop znanja, vještina, navika i sposobnosti, istaknula je kako su jezične kompetencija lingvistička i komunikacijska. "Komunikacijska situacija uključuje sve naše aspekte (riječ, um, duh) a ne samo mehaničke. Važno je suzbijati strah od jezika, dovoditi dijete u komunikacijske situacije i funkcionalne primjene." - savjet je prof. Barbaroše Šikić.Posted in Događanja