U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, domaćin ovogodišnje Ljetne škole za odgajatelje, stručne suradnike i zdravstvene djelatnike učeničkih domova (od 29. do 31.08.2016.) bio je dubrovački Učenički dom Paola Di Rosa. Glavna tema koja se provlačila kroz sva predavanja i radionice: Temeljne kompetencije za cjeloživotno učenje. Kompetencije za cjeloživotno učenje su sklop znanja, vještina i sklonost učenju a potrebne su svakom pojedincu za osobni razvoj, uključivanje u društvo i zapošljavanje. Prema preporuci Europskog parlamenta radi se o osam ključnih kompetencija: komunikacija na materinjem jeziku, komunikacija na stranim jezicima, matematička kompetencija, digitalna kompetencija, učiti kako učiti, socijalna i građanska kompetencija, inicijativa i poduzetnost, kulturna svijest i izražavanje. Navedene kompetencije su važni ciljevi evropske obrazovne politike te ih članice Europske unije uvode u svoje nacionalne kurikulume. O navedenom su se mogla čuti vrlo zanimljiva i edukativna izlaganja od strane viših savjetnika Agencije za odgoj i obrazovanje i sveučilišnih profesora, poučna su bila iskustva od kolegica iz Republike Makedonije, dok smo se putem pedagoških radionica upoznavali sa primjerima dobre prakse. Rad na osvještavanju i razvijanju temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje poticaj je za primjenu stečenih znanja u radu sa učenicima naših domova, kako bismo sudjelovali u njihovom osposobljavanju i snalaženju u raznim životnim okolnostima. Pozdravne i uvodne riječi ovog stručnog skupa održale su Jadranka Žarković-Pečenković, prof. -ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, Miljenka Galić, prof. - viša savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanje, Ljubica Banović, prof. - predsjednica Udruge učeničkih domova RH, s. Meri Muše, prof. - ravnateljica Učeničkog doma Paola Di Rosa te Marijeta Hladilo - pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost i šport Dubrovačko-neretvanske županije.

Voditeljica ovog stručnog skupa, ujedno i viša savjetnica za odgajatelje i stručne suradnike (AZOO) Miljenka Galić, prof. i mr.sc. Majda Fajdetić su nas podučile o Jedinstvenom europskom modelu temeljnih kompetencija i profesionalnim znanjima i radnim kompetencijama  koje su, prema Europskom savjetu u Lisabonu, 2006. godine navedene kao ključne za uspješan rast i napredovanje u društvu. Također su istaknule koliko je bitno podupirati ih u školama i učeničkim domovima. Prof. Galić je govorila i o važnosti timskog rada (TEAM = Together, Everybody, Acheves, More - definicija Mary Lou Retton) naglasivši da je tim grupa ljudi koja članovima omogućuje da rade zajedno i da svaki postigne više. Također je prezentirala uzroke i posljedice timske disfunkcionalnosti.

Pero Maldini, prof.

Profesor Pero Maldini, pročelnik Katedre za interkulturalnu komunikaciju - Sveučilište u Dubrovniku, izlagao je o reformi visokog obrazovanja (Bolonjskom procesu) i razvoju građanske kompetencije. Tako smo čuli da je reforma kod nas započela u Dubrovniku (2004./2005.), prije svih ostalih Sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Istaknuvši načela Bolonjskog procesa: autonomnost i nezavisnost, jedinstvo predavačkih i istraživačkih sloboda, humanistička tradicija, univerzalna znanja , multikulturalnost i međusobno prožimanje, kada je riječ o nedostacima primjene procesa kod nas, prof. Maldini je istaknuo: nezainteresiranost i nemotiviranost studenata (mladi ne žele razmišljati - "zašto naprezati mozak kada imamo sve na internetu", čemu doprinose i nastavnici koji zadaju učenje gradiva po sistemu - "naučiti od stranice br... do stranice br..."); problemi transformacije "3 + 2" koji utječe na pad kompetitivnosti jer prvostupnici nisu prepoznati; preveliko administrativno opterećenje i neusklađenost s potrebama tržišta rada. Po pitanju građanskog odgoja, prof. Maldini je istaknuo građanska prava, ali i obavezu aktivnog uključivanja u javni život zajednice: "Još je Aristotel nazivao "idiotesima" pasivne građane, a ako su građani neobrazovani onda su i manipulabilni." - naglasio je prof. Maldini. "Naš čovjek je sklon "busati se" po kafićima i pri tom biti potpuno neaktivan a ako netko ne uspije onda su svi drugi krivi... a zapravo javnost je danas agora (trg) i dužni smo sudjelovati a ne živjeti u svojim malim svjetovima jer se bojimo za svoj posao i sl. Narod je krajnje nezadovoljan ali ostaje doma, ne buni se pa se tako ni vlast ne boji zgriješiti. Umjesto da toj vlasti pušemo za vratom, mi ih puštamo da rade što hoće. Obrazovni sustav nas mora obrazovati za građansko djelovanje jer iz dijaloga nešto i proizađe, a iz monologa ništa.

Na predavanju

Deviza "tko nije s nama taj je protiv nas" je ostatak totalitarnog društva, naši političari su međusobni neprijatelji, ne uvažavaju se. I zato se ne smije propustiti politički obrazovati mlade - učiti ih demokraciji i toleranciji, u protivnom - kako će taj mladi čovjek doprinijeti boljem društvu? Jedna siromašna Hrvatska proizvodi kvalitetne kadrove koji odlaze zauvijek i koje onda koriste razvijene zemlje. Nema više onog pitanja - Što ćeš biti kada završiš? - već je nužan integrirani pristup cjeloživotnom učenju. Primjerice, u Belgiji plaća kaznu u iznosu od 500 eura onaj tko ne glasa na izborima, njihovi građani aktivno participiraju i znaju artikulirati svoje zahtjeve, osposobljeni su za aktivnu građansku ulogu. Građanski odgoj u RH nema formalnog okvira niti preporučenog europskog modela." - poučio nas je, između ostalog, prof. Maldivi koji je nakon predavanja odgovarao na pitanja sudionika. Interesantno je bilo jedno pitanje a još je zanimljiviji bio odgovor: "Koliko dugo je potrebno za promjenu takvog sklopa?" "Mojsiju je trebalo 40 godina da izvede Židove iz zemlje kanaanske. Kod nas nema linearnog napretka i rasta društva. Svi smo mi demokrati ali sa figom iza leđa. Deklarativno smo za demokraciju sve dok je ne trebamo početi živjeti. Primjerice, Englezi ne varaju, ne prepisuju, jer će ih prokazati da su "cheaters"-i (varalice),a kod nas se, primjerice, razne dozvole dobijaju po sistemu da se nazove poznanika i riješi stvar. Samo slobodni mogu donijeti slobodu." - završio je prof. Maldini i pobrao veliki aplauz.

Mirela Barbaroša Šikić, prof.

Predavanje na temu: Razvijanje jezično-komunikacijske kompetencije na materinjem jeziku imala je Mirela Barbaroša Šikić, prof. (AZOO). Govorila je o taksonomijskim značenjima riječi logos (riječ, um, duh), o materinskom jeziku koji više ili manje odudara od standardnog jezika te o jezičnim djelatnostima: govorenje, slušanje, čitanje, pisanje. Pojasnivši kako riječ "kompetencija" znači biti prikladan za nešto ili dolikovati nečemu, a kompetencije su sklop znanja, vještina, navika i sposobnosti, istaknula je kako su jezične kompetencija lingvistička i komunikacijska. "Komunikacijska situacija uključuje sve naše aspekte (riječ, um, duh) a ne samo mehaničke. Važno je suzbijati strah od jezika, dovoditi dijete u komunikacijske situacije i funkcionalne primjene." - savjet je prof. Barbaroše Šikić.

Miljenka Galić, prof. i mag. Irena Rakovska

Zanimljiva predavanja i iskustva su nam prenijele i kolegice iz Makedonije. Ravnateljica Učeničkog doma Lazar Lazarevski iz Velesa - Vasilka Gjurchinovski nas je informirala o ulozi odgajatelja u realizaciji odgojno - obrazovnog rada u učeničkim domovima u Republici Makedoniji. Također i o uvjetima i radu u njihovom domu, koji je jedan od ukupno 18 učeničkih domova u njihovoj domovini. Lijepo je bilo čuti kako je cjelokupno obrazovanje u Makedoniji besplatno, što uključuje i smještaj u učeničkim i studentskim domovima. Učenici i studenti samo plaćaju trošak putovanja od mjesta boravka do doma. Njihov Dom surađuje sa drugim institucijama koristeći međusobne resurse (primjerice - koriste dvoranu od obližnje škole, a za uzvrat učenici te škole obavljaju praksu u domu, osposobljavajući se za konobara - poslužitelja). Učenici sudjeluju u uređenju doma i to je jedini dom koji ima eko - standard: zelenu zastavu. Koriste i razmjene učenika sa domovima u Poljskoj. Mag. Irena Rakovska imala je izlaganje o samoučenju i ključnim faktorima istoga, a to su: samodisciplina i motivacija. Naglasila je da su sposobnosti i vještine za uspješno samuočenje: sposobnost za planiranje, poznavanje svojih jakih i slabih strana, sposobnost za samodijagnozu, sposobnost za odabir resora i tehnike. Također nam je prezentirala i rezultate istraživanja na temu procesa samoučenja. Za sudionike je organizirano i 14 edukativnih radionica pod vodstvom odgajatelja, stručnih suradnika i zdravstvenih djelatnika koji su nas podučili primjerima iz svoje prakse pri tom uvažavajući kompetencije za cjeloživotno učenje: 1. Mile Milas i Robert Mifka - "Odgovornost na djelu" (sve pahulje su odgovorne za lavinu, odgovornost se ne smije prebacivati na drugoga); 2. Marija Galić i Jelena Cetinja Vukelić - "Poruka u boci" (koliko smo sposobni uspostaviti komunikaciju sa osobom s kojom smo u negativnoj interakciji, kako činiti dobro u svojoj sredini, obojana i ukrašena poruka u boci može biti poruka za osobu s kojom smo u svađi); 3. Zlatko Jeličić i Boris Oštarić - "Ekološka osviještenost - prirodni sastojci u kozmetici" (kako izraditi balzam za usne od zdravih i prirodnih sastojaka); 4. Elizabeta Galić Papić i Ivan Vitas - "Poticanje razvoja emocionalne inteligencije" (kako uskladiti naše negativne i pozitivne emocije, potrebne za uspješan život); 5. Ivana Harapin Gajić - "Let's twist again" (kako napraviti projekt); 6. Tamara Vrhovec - "Smisleno suradničko učenje" (na primjeru proučavanja Držićevih djela); 7. "Moji uzori i ja" (razgovor o uzorima) 8. Maja Feil Ostojić i Vesna Toplak - "Igra je počela?" 9. Lidija Gernač Maran i Marina Kaspret - "Zdravstveni selfie u adolescenciji" (na primjerima provođenja zdravstvenog odgoja i prevencije štetnih ponašanja, u učeničkim domovima) 10. Milka Franjić - "Kreativnost i srce uvijek vode kroz život" (strastvena radoznalost je preduvjet za kreativnost, kreativnost - skok u nepoznato); 11. Ivana Dakić Kužić i Karolina Jukić - "Emocije - naši loši gospodari i dobri učitelji" (kako neugodnu emociju pretvoriti u pozitivnu); 12. Milica Meštrović i Karmen Peruško - "Naša ulica, naša ekipa" (kako poduzetništvo implementirati u obrazovni sustav); 13. Olivija Jukić i Orijana Jeličić - "Ugasi me, zar ne vidiš da gorim" (o sagorijevanju na poslu - kako prepoznati, pomoći i prevenirati); 14. Jasna Hajić - "Uz zdrav mozak do cjelovitog učenja" (vježbe disanja, izrada malog poklona sa porukom) "Dubrovnik u očima turista" - naziv je bio radionice timskog rada u kojoj smo, podijelivši se na 7 timova, izvršavali zadatke. Prema slobodnom izboru odabrali smo predmet interesa u skladu sa nazivom radionice te međusobno podijelili zadatke, u kojima smo nastojali iskazati kompetencijska znanja i vještine. Na kraju smo prezentirali uratke (sažete prikaze svih radionica) putem izlaganja, PowerPoint prezentacija i igrokaza. Bio je ovo još jedan, nadasve koristan i poučan susret stručnjaka i kolega iz učeničkih domova sa svrhom da obrađene teme nastavimo primjenjivati u osobnom razvoju i u radu sa učenicima naših domova.